|
e-zine NEZAVISNI SLAVONIJE I BARANJE
e-zine udruge graana NEZAVISNI SLAVONIJE I BARANJE
|
7.6.2003. godine - Papa u Slavoniji (akovo i Osijek)
11.02.2003
Sukob interesa politiara i opih interesa - uzrok ope apatije!
| | | Katarina Kruhonja, Centar za mir i nenasilje, Osijek |
Prenosimo iz GLASA SLAVONIJE
Potaknuti aktualnim dogaajima u upaniji vezanim uz Slobodnu zonu Osijek, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Nezavisni Slavonije i Baranje, Udruga graana za tranziciju "Albert E" i "PRONI" Centar za socijalnu edukaciju odrali su ovih dana prvi u nizu razgovora o javnom interesu. to je to javni interes, zato je bitan i kako ga zatititi upitali smo suorganizatoricu razgovora, programsku koordinatoricu Centra za mir Katarinu Kruhonja.
- Javni je interes interes zajednice u cjelini koje nikakav privatni interes, interes politike stranke ili neke druge grupacije ne smije ugroziti i to u podruju zatite zdravlja, zatite okolia, sigurnosti i informiranja graana te u zatiti privatne i javne imovine. Definiranje to je to javni interes u mnogim od ovih vanih podruja kod nas je nedopustivo zanemareno. Politike elite koje vode tranziciju popustile su pod pritiskom privatnih i partikularnih interesa na tetu opeg interesa i zato su se i "dogodile" katastrofalne pljake u procesu privatizacije sa svim posljedicama koje su slijedile - raspad sustava drutvenih vrijednosti, gospodarska i drutvena neefikasnost te velika nezaposlenost.
U SREDITU POZORNOSTI PROBLEM, A NE ZAINTERESIRANE STRANE
- Na razgovor o javnom interesu u sluaju osjeke Slobodne zone potakla nas je politizacija (stranake pa i privatne manipulacije) neeg to je od javnoga interesa, a da se taj javni interes niti ne spominje. Prije svega, radi se o trgovakom drutvu koje je u veinskom vlasnitvu Osjeko-baranjske upanije, znai da je to javno dobro i vano nam je kako se tim dobrom upravlja. Ne manje vano za opi interes je kakav koncept vlasnitva (privatno ili veinsko upanijsko vlasnitvo) te kakve djelatnosti i tehnologije e se u Slobodnoj zoni razvijati. eljeli smo, i to emo initi otvarajui i druge aktualne teme u naoj upaniji, svratiti pozornost sa stranakih i pojedinanih sukoba na sukob njihovih i opih interesa (iako bi upravo ti politiari trebali po svojoj funkciji zastupati ope interese). Uvjereni smo da je to nain izlaska iz apatije, nezadovoljstva i osjeaja besperspektivnosti kod velike veine gradjana.
* to nevladin sektor moe uiniti za zatitu javnih interesa?
- Prije svega, ukazujui na javni interes te izgraivanjem prostora za jaanje javnog miljenja: poticanjem javnih rasprava koje trebaju u sredite pozornosti staviti problem, a ne "ovu" ili "onu" zainteresiranu stranu. U tolerantnu i konstruktivnu raspravu treba se ukljuiti i struka i partikularni interesi i graanstvo.
* Da li je razgovor o javnom interesu u sluaju Slobodne zone ispunio Vaa oekivanja?
- Zadovoljna sam odazivom i interesom sudionika te kvalitetnim dijalogom i ukljuivanjem u anketu. ezdesetak graana, novinara i gospodarstvenika odgovorilo je to smatra javnim interesom u odnosu na Slobodnu zonu. Politike manipulacije, netransparentnost planova i poslovanja te loe upravljanje ugroavaju, prema miljenju veine anketiranih, javni interes. Preteu stavovi da zadravanje vlasnitva od strane upanije, dugorono planiranje u skladu s osnovnim smjerom razvoja upanije i dobro upravljanje uvaju javni interes.
BOGNAR U SLUBI JAVNOG INTERESA
* Kada se govori o Slobodnoj zoni, nemogue je ne spomenuti i krizu u upaniji i najavljenu ostavku upana Ladislava Bognara.
- Bilo je komentara da je organiziranje foruma o javnom interesu u cilju obrane upana. Osobno, i Centar za mir je osudio i osuuje govor mrnje, brojne napise i izjave (ukljuujui i one naeg dugogodinjeg gradonaelnika, liberala), kao i manipulacije nekih lokalnih medija koji napadaju osobu, njeno dostojanstvo, integritet, pa ak i sigurnost, a koji demokraciju izvrgavaju ruglu. Osobno smatram da se Ladislav Bognar stavio u slubu javnog interesa: u vrijeme rata kao vojni asnik, a sada u ulozi nestranakog upana. To je ono to je vano podrati: na naelima moralnosti, potenja, tolerancije, pluralizma i suradnje pokuavao je organizirati rad upanijske vlasti, a time posredno pomoi svim stanovnicima upanije. No, to nije znailo "ne talasati", ne otvarati prave probleme i ne sueljavati se s njima - kako se to nekima moglo initi i kako su, vjerojatno, neki mislili. Vladavina monika, koji nas ve naratajima pokuava dresirati kao podanike, ostavila je, dakako, velik trag i na nama graanstvu. I sami smo skloni pomisliti kako motivacija i hrabrost za otvaranje sukoba s monicima nije bez "pozadine", bez nekog posebnog ili osobnog interesa otkud bi se netko toliko izloio za ope dobro! Pogotovo to se ne radi o jednom izdvojenom sluaju istraivanju stanja u trgovakom drutvu Slobodna zona, iji je veinski vlasnik upanija, nego o zastupanju naela nedopustivosti sprege politike i kriminala. A to je, htjeli to aktualni politiari priznati ili ne, jedan od prioriteta opeg interesa nae upanije i hrvatskog drutva, i drave u cjelini. Koliko god se inilo da tu borbu treba voditi drava kroz dravne institucije (to smo mi birai i oekivali) ona je poela, i dugo e jo biti noena na izuzetnim pojedincima.
NISU PRIHVATLJIVI TAJNI PREGOVORI O POVIENJU LIJENIKIH PLAA
* Koliko su graanima Hrvatske dostupne informacije znaajne za javni interes?
- O tome nam najbolje smjernice daje podatak da se devedeset posto graana informira preko televizije koja jo nije javna. Politiari, posebno na lokalnoj razini, ne ulau ni najmanje napora da uju svoje graane, razgovaraju s njima o problemima, ili daju na uvid svojim biraima podatke kojima raspolau. Briga o stranakim i privatnim interesima jasno je vidljiva, ali ne i o interesima graana. Mnogim strankama i politiarima ovo su prvi demokratski mandati, pa je pitanje i kako pojedinci razumiju i tumae demokraciju.
* Moete li se javni interes staviti u kontekst trotjednog trajka lijenika?
- Taj je trajk vrlo dobar primjer napetosti izmeu javnog i pojedinanog interesa. U demokratsko ureenim dravama takvi se sukobi i napetosti rjeavaju uvijek imajui u vidu zatitu zajednikog ili javnog interesa. Dugorono gledano i u irem kontekstu, pravo na trajk je javni interes i svako dokidanje prava na trajk bilo bi protiv protiv javnog interesa. Pa i predizborna lobiranja sindikata dio su legitimne demokratske prakse. No, trajk lijenika je delikatan, jer moe dovesti do ugroavanja zdravlja i ivota ljudi, posebno takvi dugotrajni. Nadalje, javno je zdravstvo kima socijalne drave. Lijenici, kao i drugo medicinsko i paramedicinsko osoblje u javnom zdravstvu su u proraunskoj kutiji zajedno s pacijentima, tj. s razinom zdravstvene zatite koja se moe pruiti pacijentima. Razina zdravstvene zatite je s druge strane pregovarakog stola, pa nisu prihvatljivi, s aspekta javnog interesa, tajni pregovori o povienju plaa. Ne vjerujem da se optimalne lijenike plae u javnom zdravstvu RH, s obzirom na hrvatsko gospodarstvo, mogu postii poveanjem 45 posto. To bi, prema mojem miljenju, trebao biti postupan projekt od dvije-tri godine. Dobro razumijem potplaenost struke, jer sam je i sama iskusila u svojih dvadest godina lijenike prakse, ali i potrebu za solidarizacijom s onima koji nemaju ni pravo na trajk, jer su nezaposleni.
(Autor: Eduard SOUDIL)
gl.urednik
|
|