|
e-zine NEZAVISNI SLAVONIJE I BARANJE
e-zine udruge graana NEZAVISNI SLAVONIJE I BARANJE
|
23.6.2003. - PREDSTAVNICI UDRUGE KOD PREDSJEDNIKA RH MESIA
08.05.2003
PRIPREMNE TEZE, TEME, PROBLEMI I PITANJA ZA GRAANSKI FORUM
Nezavisni Slavonije i Baranje s jo nekoliko nevladinih organizacija u pripremi Foruma graana na temu Sloboda medija.
1. Problemi pristupa temi
1.1. Metodologijski: interesna stajalita dodirnutih temom/problemom, a iskazana njegovim postavljanjem i interpretacijom - organizatora Foruma, teoretiara/analitiara, vlasnika medija, ravnatelja, urednika, razliitih kategorija novinara, politiara, stranakih dunosnika, stranaka, strukovnih udruenja poput novinarskih, institucija, publike/javnosti, pojedinaca/ki kao primatelja/ica i raspolagatelja/ica informacijama
1.2. Konceptualni: sadrajno odreivanje i nain porabe kljunih pojmova kao to su sloboda, mediji, manipulacija, pojedinac/ka, drutvo, drava, interes, mo, vlast, politika, politika stranka, upravljanje(ravnatelj), ureivanje (urednik), novinar/ka, informacija, vijest, komunikacija, publika, javnost,vlasnitvo,struka(profesija), obrazovanje itd.
2. Odreivanje kljunih problema i otvorenih pitanja vezanih za naslovnu temu
2.1. Kontekstualni problemi
2.1.1.Uloga, poloaj, vanost, dostojanstvo medija, novinarske struke, novinara/ki
2.1.2. Kratki historijat medija i struke u Hrvatskoj, Austro-Ugarskoj, obje Jugoslavije i saeti pregled stanja, s naglaskom na zakonodavnu regulaciju njihova statusa, politiki i policijski tretman (s posebnim osvrtom na onaj tijekom ratova u prolom stoljeu), politiki, socijalni, kulturalni, drutvovni status, borbu za prava struke i ljudska prava openito, uz dobrodolu usporedbu sa zemljama naprednije tradicije (mogue teme/pitanja za uvodniare na Forumu gosta/e sa Fakulteta politikih znanosti i g. Z. Berkovia)
2.1.3. Sadanji status na nacionalnoj i upanijskoj razini s obzirom na propast komunizma i Jugoslavije, te rata, procesa tranzicije, demokratizacije i liberalizacije, nastanka novih drava, drutava i vrijednosti. Mediji i novinarstvo su pritom igrali vanu ulogu u posredovanju i promicanju promjena interpretacijske matrice povijesti i novonastajueg, nasuprot bivem, politikog poredka, odnosno proizvodili su i promicali tomu odgovarajui tip javnosti i javnog mnijenja, ali i govor mrnje koji ih je pratio.
2.1.4. Sadanji status s obzirom na novonastale mogunosti politike, trine, drutvovne, financijske itd. promocije medija i njihovih djelatnika. Takoer, s obzirom na novouspostavljene odnose medijskih kua spram novih vlasnika, politikih stranaka i lobija, nove oblike politike kontrole i pritisaka na medije i novinare/ke.
2.1.5. Pravni kontekst djelovanja medija i novinara/ki. Zato sadanji Zakon o javnom pripavanju treba mijenjati? Koje su odredbe sporne? to i kako treba mijenjati?
2.1.6. Koje pozitivne zakonske norme reguliraju vlasniko ustrojstvo medijskih kua, jesu li zadovoljavajue i to bi trebalo popraviti? Postoji li obveza medija, odnosno njihovih upravljakih tijela da obznanjuju svoju vlasniku strukturu i nastale promjene. Ako da, kako su to i gdje duni initi? Postoje li sankcije i kakve, ukoliko to ne ine?
2.1.7. Kako i pod kojim uvjetima netransparentni vlasniki odnosi mogu pogodovati zakulisnim utjecajima na njihovu ureivaku politiku, vlasnike/ce, ravnatelje/ice, novinare/ke i tako omoguiti manipulacije informacijama, ljudima, medijima, javnou, pa time i obmanjivanje publike.
2.2. Unutarnji problemi medija i novinarske struke.
2.2.1. Kako se vlasniki odnosi u medijskim kuama odraavaju na unutarnje odnose u njima? Jesu li u njima mogui, i pod kojim predpostavkama, tzv. sukobi interesa? Naznauje li Zakon o javnom priopavanju tu mogunost i kako je normativno razrjeuje?
2.2.2. Kojim se sredstvima i nainima postie instrumentalizacija medija u aktualnim politikim borbama (npr. u sluaju sukoba oko osjeke Slobodne zone i kasnije krize koalicijske vlasti u upaniji, te smjene upana Bognara)?
2.2.3. Koliko su sami novinari/novinarke slobodni u odnosu na svoje predpostavljene i u odnosu na sredita moi u informacijskim medijima i izvan njih? Imaju li mogunosti i kakve interno izraziti svoje nezadovoljstvo, ono to ih ograniava? Postoje li oblici cenzure i, ako da, kakvi su? Ima li autocenzure i, ako da, zato se i kako moe javiti?
2.2.4. Kako se i kada dogaa da medijski djelatnici/ce poinju kriti pravila struke, neprofesionalno se i nekorektno svrstavati u politikim sukobima, manipulirati informacijama, anketama, bojkotirati institucije, organizacije i pojedince/ke koji su zastupnici njima neprihvatljivih stajalita itd?
2.2.5. Tko sve i pod kojim, zakonski i strukovno odreenim, uvjetima moe biti novinar/ka, tj. postoji li priznata licencija za ovo zanimanje?
2.2.6. Moe li unutarnja podjela novinarskih poslova i zadataka i pod kojim uvjetima generirati neslobodu, manipulaciju, nezadovoljstvo?
2.2.7. Koliko su novinari/ke obrazovani i osposobljeni za svoje zanimanje? Postoje li publicirani relevantni podatci o tome i to u usporedbi sa stanjem novinarske obrazovanosti i osposobljenosti u naprednijim zemljama?
2.2.8. Pod kojim bi uvjetima socijalne znanosti, i kako, mogle pomoi novinarskoj struci (npr. sociologijskim, politologijskim i slinim istraivanjima/ pitanja za uvodniare iz novinarske i znanstvene struke, npr. gg. Luia, Malovia, Sanju Modri, Gordanu Vilovi itd.)
2.2.9. Koje su sve mogunosti razlikovanja podobnih od nepodobnih novinara umjesto sposobnijih od (privremeno?)manje sposobnih?
gl.urednik
|
|