Ponovo se moramo dotaknuti povijesnih poveznica. Osijek je oduvijek bio značajno središte, raskrižje na putu razmjene roba istoka i zapada. Razvoj Osijeka u srednjem vijeku bio je blisko povezan s plemenitaškom obitelji Korogy koja je posjedovala mnoštvo posjeda u Slavoniji. Također su posjedovali i utvrđeni grad na području današnje Tvrđe. To je bila polazna točka razvoja grada u srednjem vijeku. Gospodarski rast pratio je širenje grada i povećanje broja stanovnika, pa je u periodu 1750.-1850. Osijek bio vodeći grad u Hrvatskoj.

Osijek je 1919., prema gospodarskoj snazi, bio drugi grad u Hrvatskoj (iza Zagreba). U gradu su djelovali prometno skladište, tvornica žigica, dvije tvornice pokućstva, tri velika i dva srednja paromlina, ljevaonica željeza, šećerana, dvije pivovare, tvornica lana, tvornica kandita, 900 obrtnika...

U kraljevini Jugoslaviji šećernu repu je prerađivalo osam šećerana, a Osječka Prva hrvatsko-slavonska d.d. za industriju šećera ulazila je u red najvećih i najmodernijih šećerana. Posebno se isticala i pivarska industrija. Dvije su pivovare kontinuirano djelovale. Donjogradska I. A. Bauer, tvornica piva malog kapaciteta i gornjogradska Parna pivovara, tvornica slada i leda Cajetana Šepera.

Nakon Prvog svjetskog rata razvijaju se mesna i metalna industrija. 1920. osnovana je Osječka industrija mesnate robe d.d. Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d. utemeljena je 1911. Od 1918. tvornica se širi da bi već 1924. ljevaonica bila u stanju proizvoditi modernim strojevima. Godine 1938. ona je bila najkrupnije industrijsko poduzeće u Osijeku.

Kožarsku industriju predstavljala je samo jedna tvornica kože - Osječka tvornica kože d.d. Tvornica je uvijek poslovala s dobitkom za vrijeme oba rata pa i u vrijeme velike ekonomske krize 1929-32. Po završetku Drugog svjetskog rata većina je tvornica i obrta konfiscirano ili podržavljeno. Zakonom o konfiskaciji i o izvršenju konfiskacije od 09. lipnja 1945. godine, udareni su temelji ukidanju gospodarskih odnosa.

U razdoblju 1945.-1990. građani su Osijeka s velikom upornošću i ljubavi podizali svoj grad, tako da u 1996. godini aktivno djeluju 1884 trgovačka društva. Na žalost, velike tvrtke poput OLT-a, MIO Standard Osijek, Mobilia, Svilana i još neke, nisu uspjele do kraja ponovo odgovoriti pravom, gospodarskom tržišnom natjecanju, pa su ili u stečaju ili propadaju. Za to je, djelomično, zaslužno i divljačko i nasumično razaranje grada od strane bivše JNA i pobunjenih Srba u razdoblju Domovinskog rata.

Osijek je danas suvremeni grad srednjoeuropske provenijencije sa mnoštvom obrtnika, turističkih resursa te zavidne gospodarstvene i ljudske potencijale.
U Osijeku se gradi više no ikada i Osijek zasigurno zaslužno postaje centar Hrvatskog istoka, a u budućnosti i centar ove regije u istočnoj Europi.

Komentari (3)

tibit2009 kaze:

	... Krivi smo mi svi kad nema ko luiti šakom u stol i reći dosta
	Prijavi Protiv Za

Siječanj 02, 2010
Glasova: +0

razočarani kaze:

	... krivi su Šeks,Glavaš i Kramarić s pripadjaućom družinom. Da tim "nekim" profiterima damo imena i prezimena
	Prijavi Protiv Za

Kolovoz 14, 2009
Glasova: +1

MATIJA GUBEC kaze:

... ja to nerazumijem. Povjesno gledano nakon svih ratova bilo je najviše posla, proizvodni pogoni su se otvarali. Kod nas, mi očito pobijamo i povijest, sve zamrlo i umrlo. Kažu kriv je rat? Ja kažem nije, to je tek dio istine, krivi su profiteri. Tko je u jeku najveće borbe donio odluku o pretvorbi? Jednostavno, dok se ljudi boje za goli život svojih bližnjih i bore na prvoj linij nemare za kupovinu strojeva i opreme, već čekaju mir u kojem su rasli i odrasli. Drugi, nazovimo ih pametnima i sposobnima, kako se to danas kaže stvaraju na kapital na vrlo osebujan i specifičan način, koji se nekad zvao kriminalnom radnjom. A sada nakon svega neki imaju m***rijalna dobra, neki PSP i jedva preživljavaju, a činjenica je i da se često sami ubijaju. Eto što ti je pravda, pravica, sreća, sposobnost i ostalo. Ustalom znase što u bujici i svim apokaliptičnim pojavama prvo ispliva - GOVNA.

Prijavi Protiv Za

Lipanj 04, 2009
Glasova: +0

Ime

Komentar

manje | više

Podsjeti me Emailom (registrirani korisnici)

Dodaj komentar