ODLAGANJE OTPADA I DALJE NA LONČARICI

Kako doznajemo iz Nezavisnog magazina za okoliš - Alert, jedino brdo, deponij smeća Lončarica, u inače ravničarskoj okolici Osijeka nastavit će rasti slijedećih godina, jer istočnoslavonski političari nisu sposobni, u skladu za zakonom, ugovoriti i izvesti izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Naime, niti sedam i pol godina od kada su četiri grada, Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek, osnovali Javnu ustanovu za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS) i četiri i pol godine od javnog natječaja odabira konzorcija Strabag i Saubermacher koji bi centar izgradio, projekt ne može dobiti građevinsku dozvolu za lokaciju centra u osječkom prigradskom naselju Antunovac, jer ista nije u skladu za zakonom.

Projekt ne odgovora propisima Republike Hrvatske. Dozvola za gradnju može se izdati samo za projekte koji su u skladu s važećim propisima što znači da je projekt potrebno doraditi tj. uskladiti sa propisima Republike Hrvatske. Kada će to biti, nema naznaka.

Otpad, kojeg je samo 2005. godine u Osječko-baranjskoj županiji nastalo preko 86 tisuća tona i dalje se već treću godinu nakon tog mjerenja, odlaže na zastarjelim i mahom nepropisnim deponijama, koje rade po načelu "navezi i zatrpaj zemljom".

Većina čelnika sadašnje osječke gradske vlasti za debakl navodno najviše krivi ravnatelja ZOIS-a Ivana Domanovca i koncesionara tvrtku ZIPOS, koju je osnovao austrijski konzorcis Strabag i Saubermacher. Nasuprot tome Domanovac optužuje pojedince u najvećem osnivaču, Gradu Osijeku, koji u upravnom vijeću ZOIS-a ima tri od sedam glasova.

Koliko se sjećamo, Grad Osijek već je htio jednostrano razvrgnuti ugovor sa ZIPOS-om, ali od toga se odustalo, jer su ugovoreni vrlo visoki penali, navodno 5,5 milijuna eura koje bi trebalo isplatiti Austrijancima u slučaju prekida posla.

Odustavši od toga, krajem 2006. godine Grad Osijek dokapitaliziravši ZIPOS s 66 tisuća eura postao je vlasnik 33 posto ZIPOS-a, što je tadašnji gradonačelnik Anto Đapić u izjavi navedenoj u Poslovnom dnevniku nazvao "najmanje lošom varijantom". Đapić je također izvjestio da je postignut dogovor da se za deponiju osigura 45 tisuća tona godišnje umjesto prijašnjih 50 tisuća tona, no još iste godine odustalo se od potpore državnog novca.

Kako bilo, tijekom godina čekanja građevinske dozvole prekršen je ugovor između ZOIS-a i ZIPOS-a, što sada otvara mogućnost za jednostrani raskid i prekid agonije. Bar tako tvrdi najnovija pravno stručna analiza osječkog odvjetnika Zorana Ranđelovića završena početkom rujna.


Koliko je pravno stručna analiza točna, ne zna se, a ne znamo ni hoće li Gradsko vijeće i Poglavarstvo na sljedećim sjednicama zatražiti od ZOIS-a raskidanje ugovora s Austrijancima.

I kako piše naš suradnik K. Kartus - u međuvremenu je u cijeloj Hrvatskoj od 2004. godine od kada je uz potporu Fonda za zaštitu okoliša krenula sanacija 292 službenih neuređenih odlagališta, ukupno je u tu svrhu investirano 2,8 milijardi kuna, od kojih je Fond dao 48 posto, odnosno 1,5 milijardi kuna. Budući centri za gospodarenje otpadom u drugim hrvatskim krajevima uglavnom su jasno definirani i jedino u pojedinima poput Lećevice i Kaštijuna treba postići dogovor između lokalne vlasti i stanovništva, što je izgleda jednostavnije u usporedbi sa slavonskom sagom.

Više na ALERTU

Sanja Terzić