Gorski kotar, turistički slabo valorizirani kraj, zeleni smaragd Hrvatske nudi putniku namjerniku još relativno netaknuti osjećaj mira i spokoja o kakvom su nam pričali naši stari. Pretplaninske bjelogorične i crnogorične šume i u njima smještene doline sa naseljima prizivaju profinjenje osjećaje i omogućuju potpuni osjetilni odmor. Stanovnici zašli u nutarnji kolektivni mir žive svoje živote i dobronamjernika dočekuju otvorema srca uvijek spremni na razgovor i društvo.
Jedno od najzanimljivijih područja Gorskog kotara je Velika kapela koje je omeđeno: sa sjeverne strane magistralnom cestom, odnosno autoputom, Zagreb-Rijeka, s južne strane cestom Josipdol-Brinje-Vratnik, s istočne nizom kraških polja (Ogulinsko, Oštarijsko, Plaško), na zapad se obronci Kapele spuštaju prema moru. Unutar tih granica nazočna su tri lanca gorskih bila, koje zajedno čine sklop Velike kapele. Istočno bilo počinje Bjelolasicom (1533 m/nv) kao najvišim vrhom čitavog sklopa i proteže se preko Debelog vrha (1050 m/nv) i Crnog vrha (1102 m/nv) do prijevoja Vrata (888 m/nv) koji prolazi cesta Josipdol-Senj. Južno od prijevoja nalazi se sklop Male kapele. Srednji greben počinje od sela Mrkopalj Čelimbašom (1809 m/nv) te prelazi preko Velike i Male crne kose (1223 i 1163 m/nv) na Samarske i Bijele stijene (1302 i 1335 m/nv), a zatim dalje do Velike Javornice (1375 m/nv) najviše točke ovoga niza. Greben se produžava u smijeru Bijele grede (1103 m/nv) i Bitoraja (1107 m/nv). Najzapadniji, treći, niz počinje Burnim Bitorajem (1385 m/nv) iznad Ličkog polja, obuhvaća Viševicu (1428 m/nv) najvišu točku niza te se produžava preko Smolnika (1279 m/nv) na Ričičko bilo (1286 m/nv) sve do drugoga grebena Kolovratskih stijena (1091 m/nv), a završava Alinim bilom (1120 m/nv) i Crnim vrhom (1133 m/nv). Osnovni smjer pružanja čitavog sklopa je dinarski, tj. sjeverozapad-jugoistok, ali unutar područja postoje znatna odstupanja od toga smjera.
Klekova stijena
Nekoliko puta, u svim godišnjim dobima, posjetio sam ova područja, te iz zaselka Vojni Tuk preko spomen područja Matić poljana put nastavio obilazeći kote prema moru tzv. Kapelskim planinarskim putom. Do vrha Bjelolasice potrebno je tri sata laganog hoda dok u zimskoj sezoni put može potrajati i trostuko duže. Označen je geodetskom oznakom u obliku kule odakle potječe i pučki naziv Kula. Sa vrha pružaju se jedinstveni vidici na Bitoraj, Risnjak, Snježnik, periferne Alpe sa svim važnijim vrhovima (Triglav, Grintavec, Stol), na Klek, Medvednicu, čitav Velebitski greben od Vratnika do Svetog brda, a u jasnim zimskim noćima, ako se uspijete probiti jer napusi snijega mogu biti visine i do četiri metra, vide se i svijetla Zagreba, dok pogled prema jadranu seže do otoka Cresa i Krka, a poluotok Istra zatvara se sa Učkom. Dvadesetak minuta potrebno je travnatim hrptom planine do planinarskog skloništa Jakob Mihelčić (1460 m/nv). Objekt je opremljen sa 16 ležajeva koji se po potrebi može i udvostručiti. Stalni stanari skloništa su puhovi koji vam noću priređuju zanimljive igrokaze sa vašom osobnom opremom i namirnicama.
Od objekta put nastavlja okomito kroz šumsku zajednicu bukve i jele, gorskog javora i smreke preko poljane Okruglica na kojoj, uz svuda rasprostranjene maline, rastu šumske borovnice i brusnice od kojih Gorani spravljaju posebno ukusne i nadaleko poznate pekmeze. Daljnjih nekoliko sati hoda dovodi nas do vjerojatno najzanimljivijeg skloništa u nas (Ratkovo). Usađeno je u polupećinu stijene Šerpas na Samarskim stijenama, tako da ga stijena nadvisuje kao osebujni prirodni krov. Samarske stijene su vrlo lijepe i međusobno nepovezane skupine stijena koje svojom bjelinom i oblicima daju kontrapunkt zelenilu šume. Samarasto su postavljene odakle im i potječe naziv.
Zapadalo pred Matić poljanom
Vrlo lijepim Vihoraškim putem na kojemu se posebno izdvajaju geo-morfološki fenomeni kao što su Ačkova dolona, Ljuska, Zelena dolina, Boca, Prsti i dr. stižemo na vrh Bijelih stijena. Pogled s vrha pada na bijelo zeleni krajolik jedinstven u svojemu dizajnu stijena, tornjeva, šiljaka i zubaca najbizarnijih oblika. Dva atraktivna puta, svaki po dvadesetak minuta duga, dovode nas do kuće i skloništa u podnožju stijena. U nastavku puta silazi se do velike kamene gromade nazvane Vrata prema Velikoj Javornici (1375 m/nv) što je zapravo zrakast greben s nekoliko bočnih grebena i u čijim šumama možemo susresti jelena. Ima dva zanimljiva vrha: sjeverozadni sa pogledom na Jadran, Velebit, Dulibu i Kolovratske stijene, Bijelolasicu i Klek i jugoistočni, odakle je lijep pogled na Jasenak i Drežničko polje. Hodajući dalje prema Jadranu prolazimo pored zanimljivosti kao što su tri javora stara nekoliko stotina godina, šumarska kuća Stalak, derutno planinarsko sklonište Duliba, Kolovratske stijene što čine rastrgani stjenoviti greben dug 1 km koji ima dvije vršne točke. Jedna je na 1082 m/nv, a druga na 1091 m/nv. Vrh je izrazita stijena visoka između 15-20 m s vrlo lijepim liticama. Odavde za nama polako ostaje zelenilo gorskih šuma i teren se pretvara u travnate kose i dolce izložene vjetrovima. Prvo naseljeno mjesto, iako u njemu sada živi tek nekolicina staraca, nakon četverodnevnog puta je Luka Krnpotska. Ovdje se može predahnuti i obnoviti, po potrebi, zalihu svježe pitke vode i nastaviti put kroz napuštene zaselke uz nekoliko nezaboravnih vidikovaca. Zadnje mjesto prije mora je planinarski dom, sa zimskom sobom Vinište.
Vinište je pusto selo sa dvije kuće čiji je posljedni stanovnik bila Anka Komadina preminula 1981. godine i čiji je objekt dan planinarima na korištenje. Četrdesetak minuta od doma potrebno je do malog turističko-ribarskog mjesta Klenovica koje se nalazi na pola puta između Novog Vinodolskog i Senja i gdje završava pohod iz srca Gorskog kotara kroz šumu sa svojim zvijerima: vukovima, medvjedima, risovima, lisicama, divljim mačkama; jelenima, srnama, jazavcima, mnogobrojnim vrstama ptica i kukaca, sa biljnim svijetom i njegovim predvodnikom runolistom.
Ostaje zadovoljstvo proživljenog u zajednici sa sadašnjom prirodom siromašnijom nego je bila, ali ipak bogatijom nego što će biti.
Svi ovdje objavljeni tekstovi i fotografije su autorizirani i pripadaju Osijek-Online.Com
te NIJE DOZVOLJENO korištenje ovih materijala bez pismene suglasnosti autora. U
zaštiti svojih prava biti ćemo nemilosrdni ali ako nekom trebaju ovi tekstovi
ili fotke, rado ćemo ih ustupiti, uz suglasnost autora. Dnevne vijesti iz Osijeka publiciraju suradnici nezavisnog web portala Osijek-Online.Com CMS alatom C-master IV, (C) SB NET.HR, Slavonski Brod, koji je razvijen specijalno za projekt Putokazi ravnice (gradovi Slavonije online).
SPONZORI:
ovu kolonu na ekranu smo ostavili za Vas.
