Ove se godine obilježava 250. obljetnica rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta. Osječko Hrvatsko narodno kazalište odlučilo se pridružiti velikom jubileju postavivši na svoje daske najkraću i najšarmantniju Mozartovu operu "Cosi fan tutte - Takve su sve" čija se premijera dogodila u subotu, 20. svibnja. Redateljsku palicu ove postave čvrsto u svojim rukama drži poznati kazališni redatelj Ivica Krajač, s kojim smo povodom premijere razgovarali u foajeru HNK.
OO: Gospodine Krajač, zašto ste se odlučili baš za Cosi fan tutte u Mozartovoj godini?
Ja moram priznati da nisam sudjelovao u odabiru opere, jer sam netom prije radio na Flotovljevoj Marthi također ovdje u Osijeku., tako da nisam niti bio u planu za ovaj projekt. No, u početku je zamišljeno da se u Mozartovoj godini postavi Čarobna frula., ali je dolaskom novog intendanta zaključeno da je ona prekompliciran i preskup projekt u ovom trenutku. I tako se onda odlučilo za ovu operu. Naravno, trebala ju je raditi ista ekipa predviđena i za frulu no tada je došlo do nekog malog sukoba između intendanta Vlaha Ljutića i redateljice, koja je htjela da se Cosi fan tutte igra na talijanskom. Međutim, vodstvo kuće je odlučilo da ipak nema smisla raditi komičnu operu na talijanskom jer ona ima neke zakonitosti, gegove, svaki takt donosi novi vic i to treba sve zajedno uklopiti tako da zadovolji naziv komična opera.
OO: Je li teže raditi komičnu operu - operu buffo od opere serie?
Je, to je moja davna teorija. Jer, gledajte, ako vi u operi seriji imate velike pjevače, soliste, oni dođu otpjevaju i to je sve divno i krasno, a u operi buffo sve se odvija strašno brzo i bitno je dobro se uskladiti.
OO: Kako ste Vi na kraju uskočili u ovaj projekt?
Redateljica koja je zahtjevala da se pjeva na talijanskom odustala je od projekta i ja sam na poziv intendanta Ljutića došao spasiti stvar jer su rokovi i datumi već bili zakazani. Tako da je to sve bilo nekako na brzinu, no tada sam shvatio da bih mogao surađivati s fantastičnim scenografom Zlatkom Kauzlarićem- Atačem, koji ima ambicije i kvalitete da bude redatelj. On je meni sugerirao režiju, ja njemu scenografiju, tako da je ovo naš zajednički projekt.
OO: Cosi fan tutte je opera s vrlo zanimljivim libretom...
Da, uvijek se oko libreta traže neke senzacije. Naime, u vrijeme kad je da Ponte napisao libreto svi intelektualni krugovi Beča bili su šokirani jer su mislili da je previše lascivan i uvredljiv za ženski rod. Na premijeri 1970. godine dogodilo se da je najpoznatiji glumac toga vremena skočio i počeo vikati da je to sramota, da kako netko na takav način može difamirati ženu... Tako da je nastala čitava katastrofa.
Tema oko koje se vrti libreto je ta da žene nikada ne mogu biti vjerne. Naravno da je to za pripadnice ljepšega spola neprihvatljivo, ali čak je i jedan Mozartov autobiograf svojedobno postavio pitanje kako je veliki Mozart mogao pasti tako nisko da postavi takvu jednu temu koja sigurno nikada i nigdje ne može biti istinita. Glavni zaplet priče događa se kada dvije sestre blizanke bivaju zaprošene od svojih zaručnika koji su bili prerušeni a one nisu znale da su to oni. Time je u biti pokazano da žene nisu vjerne. To je izazvalo negativnu reakciju publike, ali ne treba zaboraviti da je i Mozart bio umjetnik, genije, ili što već hoćete, koji je volio kartati, kockati, ljubakati sa ženama i nikada nije imao love, ali nije niti obraćao pozornost na te efemerne stvari. Dakle, on nije nisko pao, nego je dobio libreto kakav je htio.
OO: S obzirom na to kako se opera odnosi prema ženama, jeste li imali problema pri prihvaćanju uloga od strane glumica?
Taj nesporauzum oko toga jesu li ovim žene uvrijeđene ili ne traje već jako dugo, ali mi sada živimo u jednom drugom vremenu, vremenu u kojem se žene više na to ne vrijeđaju. Dakle, ono što je nekada bio minus, danas je plus. Svaki se redatelj prihvaća ovog projekta sa željom da popravi da Ponteov libreto i to je najveća greška. Libreto je zaista kompliciran, ne zna se tko je s kim u kom trenutku, kako, kada, gdje i zašto. Čak se i glumciu predstavi znaju zapitati? Zašto sam ja na kraju s ovom, a ne s onom? I zato mi završavamo predstavu s jednim štosom. Na pozornici svi pjevaju, prekrije ih plahta i to zapravo simbolizira grupni seks, jer su zaista svi zaljubljeni u sve.
OO: Ovo je Vaša četvrta suradnja s osječkim HNK. Osim ove predstave i Marthe, na kojim ste još predstavama radili?
Ranije sam radio Ljubavni napitak, a prije rata Malu Floramye, Rithu i Nikolu Šubića Zrinskog. Evo, nakon 20 godina stanke,već sam četvrtu godinu za redom u Osijeku, što mi je jako drago. Ja neprestano tvrdim da je HNK u Osijeku jedan od najboljih, ako ne i najbolji teatar u Hrvatskoj.
OO: Ono što bi se posebno moglo svidjeti publici je to da je glumačka postava u potpunosti osječka...
Da, to je i meni najinteresantnije od svega i to je najveća vrijednost predstave. Može redatelj željeti da mu u predstavi pjeva Cecilia Bartoli, Pavarotti ili Domingo, ali to nema smisla jer treba vidjeti s kim raspolažemo doma. Možda će biti manje pjevački atraktibna predstava, ali mislim da mlade domaće snage definitivno zaslužuju svoju šansu.
OO: Koji je Vaš omiljeni skladatelj i najdraža opera?
Prvi je Bach, drugi Mozart, a treći Bethoven. Od opernih je prvi Verdi i onda svi komični Rosini i Donizzetti.
OO: I za kraj, vratimo se glavnoj temi Cosi fan tutte. Koja je Vaša definicija žene?
Žene su ono što pokreće svijet, da njih nema sve bi stajalo na mjestu. I bez njih se definitivno ne da živjeti.
Ovo je sjajan poziv za sve ljubiteljice opere da dođu u HNK vidjeti kako je predstavu izrežirao Ivica Krajač. I, naravno, ne zaboravite da se u kazalište ide u društvu.
Svi ovdje objavljeni tekstovi i fotografije su autorizirani i pripadaju Osijek-Online.Com
te NIJE DOZVOLJENO korištenje ovih materijala bez pismene suglasnosti autora. U
zaštiti svojih prava biti ćemo nemilosrdni ali ako nekom trebaju ovi tekstovi
ili fotke, rado ćemo ih ustupiti, uz suglasnost autora. Dnevne vijesti iz Osijeka publiciraju suradnici nezavisnog web portala Osijek-Online.Com CMS alatom C-master IV, (C) SB NET.HR, Slavonski Brod, koji je razvijen specijalno za projekt Putokazi ravnice (gradovi Slavonije online).
SPONZORI:
ovu kolonu na ekranu smo ostavili za Vas.
