Povratak na naslovnicu OS ONLINE COLUMNS

Povratak na naslovnicu


| Osječani online | Forum | Foto Galerije | Ankete | Cyber Zid | Vodič |

Povratak na naslovnicu

 
Pročitajte nove kolumne
 
Novo

kratke vijesti

karikatura tjedna

fotke dana

knjiški moljac

film i video

svijet bilja

kućni ljubimci
osječani u svijetu

furešt

čušpajz

sex & the city

slušaonica

zlo i naopako

studentarije

php kuharica

varošarije

internet & računala

zvjezdarnik

zdravsveni kutak

sputnjik8

navijački kutak

kultura&city

pre(do)mišljaonica

Zaobilaznicom

 

 

Online Kolumne publicirano CMS alatom
C-master IV (c) SBNet.hr
,

design by: D.Stojčić
Osijek-online

 



broj učitavanja:
1573




back...
kućni ljubimci
verzija za printer / print it

28.04.2006 19:59
ŠTO (NAM) JEDU KUĆNI LJUBIMCI?

Pregršt reklama kojima nas zasipaju proizvođači komercijalne hrane za pse i mačke, trebale bi nas uvijeriti u njihovu kvalitetu. Jeftina cijena za kilogram hrane zapravo prikriva velik i unosan biznis za proizvođače. Uglavnom se radi o visoko respektabilnim brandovima, koji se napadno i svakodnevno oglašavaju. Ako niste znali, u SAD-u se godišnje proda hrane u vrijednosti od 11 biliona $.

Ono što mnogi kupci, vlasnici kućnih ljubimaca, ne znaju jest da je industrija hrane za kućne ljubimce samo dio poljoprivredne industrije i prehrambene industrije uopće. Naime, tri od pet velikih kompanija iz US-a koje proizvode hranu dijelovi su multinacionalnih svjetskih kompanija:

Nestle (Alpo, Friskies, Purina, Dog chow, Pro Plan, Purina one)

Heinz (9 lives, Amore, Gravy train, Kibbles-n-bits, Nature's recipe)

Colgate – Palmolive (Hill's science diet pet food)

Procter & Gamble (Eukanuba, Iams)

Mars (KalKan, Mealtime, Pedigree, Sheba, Waltham's) i

Nutro

Sa stajališta multinacionalnih kompanija posjedovanje tvornica za proizvodnju hrane za kućne ljubimce unosan je posao. U procesu proizvodnje prehrambene industrije oko 50% otpada potječe od trupala proizvodnih životinja koji se ne mogu koristiti u ljudskoj prehrani.

Dio koji se ne može koristiti zove se - klaonički otpad. U njega spadaju kosti, krv, iznutrice, ligamenti, žljezde, papci, rogovi, te moguće bolesni organi i karcinomom zahvaćeni dijelovi životinja.

U procesu proizvodnje prehrambene industrije, tu su i žitarice koje nisu po uzancama za ljudsku upotrebu pa se isto iskoriste u proizvodnji hrane za ljubimce.

Nadalje, u proizvodnom procesu topljenjem mesa na visokim temperaturama izdvajaju se visoko vrijedni sastojci i koriste za upotrebu u ljudskoj prehrani, a ostatak se ikoristi u hrani za kućne ljubimce. Takvim dugotrajnim taljenjem uništavaju se proteini i enzimi u mesu. Nažalost visoka temperatura ne jamči uništavanje hormona i antibiotika koji se koriste u tovu za bolji prirast ili u mliječnoj proizvodnji kao i barbiturata koji se koriste za eutanaziju životinja.

Neki veterinari slažu se u tome da hraneći ljubimce klaoničkim otpadom riskiramo mogućnost njihova oboljevanja od tumora i drugih degenerativnih bolesti.

Svi smo se uvjerili koliko naši ljubimci vole miris pržene hrane, a do tog zaključka došli su i znanstvenici koji rade u industriji pseće i mačije hrane.

Poslijednjih 15-tak godina neka se poduzeća bave otkupom i prikupljanjem otpadne restoranske masnoće iz friteza i od raznog drugog pečenja. Zatim ih miješaju s nekoliko vrsta masti, stabiliziraju snažnim antioxidantima i tako izbjeljene prodaju kompanijama za proizvodnju hrane za kućne ljubimce.

Zato vas, kad otvorite svježu vreću hrane, zapahne ugodan miris.

Pas nije isključivi mesožder, on je životinjožder ali mačka je isključivi mesožder, pa zašto se onda u mačju hranu kao osnova stavlja kukuruz? To je stoga jer je, za razliku od mesa, kukuruz jeftiniji izvor energije.

Psi i mačke mogu gotovo u potpunosti iskoristiti ugljikohidrate iz nekih žitarica kao što je bijela riža. Slaba iskoristivost je kod pšenice, zobi i graha, nutrienti iz rajčice i kukuruza daleko su od iskoristivosti riže. Neki dijelovi kao što je ljuska od kikirikija, koja se koristi kao popuna u hrani, nema nikakvih prehrambenih vrijednosti za psa ili mačku. Iako se soja česta prehrambena namirnica, ona zasiti životinju, a uz to neki ju psi podnose dobro, a kod nekih izaziva plinove.

Slijedeći je problem taj što se u hranu za ljubimce stavljaju žitarice koje su slabije kvalitete, stoga se one za vrijeme čuvanja moraju više tretirati kako bi oštećena, sitna ili bolesna zrna mogla sačuvati od bolesti i štetočina.

1995. godine Nature's recipe izgubio je 20 mil$ zbog hrane otrovane fungicidom. Vomitoxin koji je zagadio žito našao se u psećoj hrani koja je prouzročila kod pasa povraćanje i gubitak apetita.
1999. godine jedan drugi fungicid našao se u suhoj hrani proizvođača Doane Petcare. Taj je otrov ubio 25 pasa.

U komercijalnu se hranu stavljaju još neke kemikalije, tzv. aditivi koji poboljšavaju ukus, stabilnost i vanjski izgled hrane. Aditivi nemaju nikakvu hranjivu vrijednost. Osim toga, zbog transporta na velike udaljenosti i njenog dugotrajnog skladištenja, dodaju se tvari koje ju održavaju svježom.

Sastojci kao Butylated hydroxyanisole(BHA), Butylated hydroxytoluene (BHT), Propyl gallate, Propylene glycol (poznat i kao manje otrovna verzija antifriza za aute). Potencijalni uzročnik raka je BHA, BHT i Ethoxyquin. Neki vjeruju da je ETH glavni uzročnik kožnih problema i sterilnosti kod pasa.


Kako se u nas komercijalna hrana koristi već dulje vrijeme, neki veterinari joj pripisuju razne tumorske bolesti. Istraživanja su pokazala i dokazala i to da je prehrana kućnih ljubimaca isključivo komercijalnom hranom u izravnoj vezi s bolestima urinarnog sustava kod pasa i mačaka .


Pripremila: Sanda Kekez-Veselić


Komentari:


 zlatno tele : 26.12.2007 : 23:36

dobar članak, šokantno ali istinito ... i jako žalosno ....




Svi ovdje objavljeni tekstovi i fotografije su autorizirani i pripadaju Osijek-Online.Com te NIJE DOZVOLJENO korištenje ovih materijala bez pismene suglasnosti autora. U zaštiti svojih prava biti ćemo nemilosrdni ali ako nekom trebaju ovi tekstovi ili fotke, rado ćemo ih ustupiti, uz suglasnost autora. Dnevne vijesti iz Osijeka publiciraju suradnici nezavisnog web portala Osijek-Online.Com CMS alatom C-master IV, (C) SB NET.HR, Slavonski Brod, koji je razvijen specijalno za projekt Putokazi ravnice (gradovi Slavonije online).
      





     

ISSN: 1333-9524