Osijek, gradski portal Osijek-Online.Com

PREDAVANJE

Povjesničar umjetnosti u arhivu


OSIJEK - Državni arhiv u Osijeku nastavlja s organiziranjem niza predavanja s raspravama na odgovarajuću temu povezanu s arhivskim gradivom i aktualnim arhivskim istraživanjima i to upravo iz perspektive i riječima samih korisnika, istraživača raznih struka.

Povjesničari umjetnosti u arhivima pronalaze najfinije niti koje povezuju naručitelje, umjetnike, projektante i graditelje vrijednih djela naše kulturne baštine.

5. u nizu predavanja s raspravama:  

Paul (Pál) Hatzinger pripada skupini najvažnijih graditelja baroka u Mađarskoj, a ipak je malo poznato u mađarskoj, hrvatskoj i ostalim srednjoeuropskim nacionalnim povijestima umjetnosti da su se njegovi potomci u sljedećih stoljeće i pol prometnuli u važne graditelje na području Habsburške Monarhije. U ovom će se izlaganju prikazati dio novijih istraživanja nepoznatog dijela povijesti ove obitelji, od doseljavanja Josepha Hatzingera, sina Paula (Pála) Hatzingera, u Osijek sredinom 18. stoljeća. U Tvrđi, gdje je živio sa svojom obitelji, Joseph Hatzinger je između 1773. i 1778. držao poziciju gradskog suca. Istodobno je vodio izuzetno uspješni graditeljski obrt. Sudjelovao je u gradnji niza reprezentativnih građevina Osijeka i Slavonije druge polovine 18. stoljeća (župne crkve Imena Marijina u osječkom Donjem gradu, palače Županije srijemske u Vukovaru, itd.). Na osnovi matičnih knjiga osječke tvrđavske župe uspjelo se rekonstruirati povijest njegove obitelji. Istraživanja u daljnjim srednjoeuropskim arhivima (Zadar, Zagreb, Beč i Sankt Pölten) pokazala su da je Josephov sin Heinrich bio je početkom 19. stoljeća profesor na Genie-Akademie u Beču i da je autor dvije važne ranoklasicističke crkve u Habsburškoj Monarhiji, u tvrđavama Terezin i Josefov u Češkoj. Mlađi Josephov sin Paul, nakon što je i sam kratko bio predavač na Genie-Akademie, radit će tijekom prve polovine 19. stoljeća kao inženjer u raznim dijelovima Monarhije, od Galicije, preko Dalmacije, do naposljetku samoga Beča i Donje Austrije. Prapraunuk Gusztáv Kasper, unuk Paula Hatzingera mlađega i praunuk Josepha Hatzingera, razvit će se u važnog inženjera željeznica u Ugarskoj u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća.

Gost-autor: dr. sc. Dragan Damjanović, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za povijest umjetnosti.

Glavno područje istraživačkog interesa autora vezano je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća, ponajprije klasicizam, historicizam (neogotika, neorenesansa, neoromanika, neobizant), secesiju, art-deco, rani modernizam, pitanje nacionalnog stila te političkog i društvenog konteksta nastanka umjetničkih djela. Niz godina sudjeluje u znanstvenim projektima i na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Do sada je objavio devet knjiga i 98 znanstvenih tekstova: članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima i poglavlja u knjigama. Pored ranijih stručnih i znanstvenih priznanja, dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti za izložbu Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole.

Izvor: Državni arhiv u Osijeku



Najnovije