OSIJEK - Globalno, pretilost u dječjoj dobi dobiva sve veću pozornost jer danas u svijetu čak 14,2 % djece ima povećanu tjelesnu masu dok ih je 4,9 % pretilo. S druge strane, broj djece koja su pothranjena je u kontinuiranom padu. Ipak, treba istaknuti kako bilo koji oblik ekstrema u pogledu stanja uhranjenosti – pothranjenost ili pretilost, predstavljaju značajan problem – kako za normalan rast i razvoj djeteta tako i za zdravlje u kasnijim fazama života.
Upravo je ovo bio glavni fokus bilateralnog znanstveno-istraživačkog projekta između Hrvatske i Crne Gore, u kojem su ispred Hrvatske sudjelovali Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Školska medicina Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije i Hrvatska agencija za hranu.
„Kada bi uzrok pretilosti bio jednostavan, sigurno bismo do sada već pronašli rješenje za ovaj iznimno veliki društveni i zdravstveni problem. Kompleksnost problema uključuje cijeli niz čimbenika, od različitih genetskih, okolišnih, u smislu prehrane i životnih navika, te socioekonomskih i čimbenika vezanih za trudnoću,“ navodi voditeljica projekta doc. dr. sc. Ines Banjari, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, te ističe u nastavku: „Velika odgovornost leži na samom društvu. Danas se socijalna nejednakost, poglavito misleći na siromaštvo u dječjoj dobi smatra najozbiljnijim problemom koji ima dalekosežne posljedice. “
Tako je među djecom u dobi od 7 godina s područja grada Osijeka, pothranjeno njih 5,4 % , dok povećanu tjelesnu masu ima 11 %, a 4,6 % djece je pretilo.
Na području grada Osijeka, gotovo 20 % obitelji je u riziku od siromaštva, a upravo siromaštvo je potvrđeno kao neovisni rizik za povećanu tjelesnu masu i pretilost kod djeteta.
Djeca većeg ITM-a (majčin indeks tjelesne mase) imaju i veći rizik za razvoj bolest srca i krvožilnog sustava, koji su glavni uzročnici smrti u Hrvatskoj od čijih posljedica umire gotovo svaki drugi stanovnik Hrvatske.
„Rezultati ukazuju na iznimnu kompleksnost problema i potrebu intenzivnijeg angažmana kako na državnoj, lokalnoj tako i na individualnoj razini. Rješavanje problema siromaštva zahtjeva angažman svih sfera društva, no angažman roditelja bi mogao imati presudnu ulogu. Edukacije nisu dovoljne. Trebamo se aktivno uključiti u provedbu programa specifično usmjerenih rješavanju problema dječje pretilosti, ali i pothranjenosti“, zaključuje doc. dr.sc. Banjari, voditeljica projekta.
Izvor:
HAH
