Osijek, gradski portal Osijek-Online.Com

NATJEČAJ ZA KONCESIJE

Naftni tornjevi ponovno na slavonskim poljima


Službenom odlukom Vlada RH na jučerašnjoj sjednici odobrila je pokretanje međunarodnog javnog natječaja za koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina i u kopnenom dijelu Hrvatske.

Prema najavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, istraživanje i moguća eksploatacija ugljikovodika u kontinentalnoj Hrvatskoj provodit će se u tri “runde” - za ovaj je mjesec najavio natječaj za područja uz rijeku Dravu i u istočnoj Slavoniji, za nekoliko mjeseci uslijedio bi natječaj za ostatak srednje i sjeverne Hrvatske, a 2015. godine na red bi došli Dinaridi.

Takozvani “data room” s podatcima za kopneno područje RH službeno je u Agenciji za ugljikovodike otvoren prije mjesec dana, a primarno su u njemu dostupni 2D i 3D seizmički podatci, te podatci i za 500 istražnih bušotina ranijih godina snimljenih pretežito na području Drave i istočne Hrvatske. Kako ističu u Agenciji za ugljikovodike, proučavanje snimki zatražilo je već troje zainteresiranih, no procjene su ipak da će za kopno zanimanje biti nešto manje intenzivno nego za Jadran, gdje je u knjizi za pregled snimki od travnja, od kada je otvoren ured, zabilježeno čak 45 zainteresiranih kompanija, i to redom sve velike europske, američke i azijske naftne tvrtke.

Koliko je pak kontinentalna Hrvatska, napose njezin podravski i istočni dio, nakon što je tu prijašnjih godina crpljeno i više od milijun tona crnog zlata i velike količine plina, potencijalo ponovno najveće nalazište ugljikovodika u Hrvatskoj, nitko od aktivnih naftnih geologa ne želi prejudicirati. No nešto više o svemu tome ipak nam je kazao Inin naftni geolog u mirovini Stanko Kadija, stručnjak koji je najviše pridonio otkriću bogatih nalazišta nafte Ine u Siriji, ali i koji je istraživao i nalazišta na hrvatskom kopnu.

- Kada sam u Inu došao 1972. godine, stariji su kolege izražavali želju i pripremali se da “napadnu” i drugu dublju etažu istraživanja ugljikovodika u kontinentalnom dijelu Hrvatske, dok tada o Jadranu praktički nisu ni razmišljali. U to doba uvijek se išlo na obaranje rekorda u proizvodnje nafte i plina kako bi se u povodu socijalističkih državnih praznika mogli iznijeti takvi podatci, i to se onda slavilo. Na taj su način uništene postojeće bušotine, a za istraživanja na većim dubinama izbušeno je tek 5 - 6 bušotina preko 5.000 metara - veli i pritom ističe kako se, nažalost, devedesetih godina potpuno prestalo raditi na novim istraživanja te nastavilo samo “raubovati” postojeće rezerve, što je tragedija za naftnu kompaniju kao što je Ina. Dodaje da je do toga došlo i “zahvaljujući” MOL-u, Ininom strateškom partneru od 2003. godine.

Kadija kaže da je on posebno velik optimist što se tiče Jadrana. “Istraživao sam pomorsko područje ispred Dubrovnika i siguran sam da tko uzme tu koncesiju, taj će sigurno imati velike koristi. S njim smo mogli imati plinski neovisnu Hrvatsku da sam ja ostao raditi na tom poslu”, veli na kraju Kadija, ne dvojeći kako će i istočna Hrvatska pokazati visoke rezultate.

/Izvor: Glas Slavonije, N.Vukadinović/



Najnovije